Županijsko stručno vijeće učitelja razredne nastave OŠ Zrinskih i Frankopana održano je 20. svibnja 2025. godine
Teme:
- Put istraživanja zavičaja- primjeri iz prakse (Mateja Posavi Došen, mag. prim. educ.)
- Izvješće s Prvog simpozija hrvatskoga kao materinskog jezika i najava daljnje implementacije na županijskim stručnim vijećima (Ana-Marija Cvitković, dipl. uč.)
PUT ISTRAŽIVANJA ZAVIČAJA – PRIMJERI IZ PRAKSE
O svom predavanju učiteljica Mateja je istaknula:
– vodeći se mišlju da zavičaj voliš koliko ga istražuješ i zapažanjem stečenim na temelju rada s djecom kako ista zavičaj nedovoljno poznaju, organizirala sam i provela nekoliko školskih projekata pomno birajući aktivnosti kojima će djeca bolje upoznati svoj zavičaj i razviti ljubav prema njemu. Najviše sam se usmjerila na povijest zavičaja i kulturnu baštinu, ali i povezanost s lokalnom zajednicom. Zavičaj kao temeljno okruženje djeteta koje se razvojem i odrastanjem proširuje sukladno metodičkom načelu zavičajnosti, od bližeg prema daljem, zaslužuje u obrazovanju djece imati značajno mjesto koje obuhvaća više vremena i sadržaja posvećeno upravo na tu temu. Ovim predavanjem želim istaknuti važnost toga i potaknuti kolege na promišljanje o istom nudeći im primjere iz prakse koji su se na temelju evaluacije projekata pokazali dobrim. Na taj način mogu unaprijediti svoj stručno pedagoški rad i steći nove ideje jer zavičaj je izvor mnoštva ideja.
Izvješće s Prvog simpozija hrvatskoga kao materinskog jezika i najava daljnje implementacije na županijskim stručnim vijećima
Simpozij je potvrdio koliko je važno sustavno promišljanje o budućnosti nastave hrvatskoga jezika, predmeta koji je temelj nacionalnoga identiteta, ali i ključ za ovladavanje svim drugim nastavnim područjima.
Poseban je naglasak stavljen na povezivanje svih odgojno-obrazovnih razina: od učitelja razredne nastave do nastavnika u srednjim školama. Cilj je simpozija bio potaknuti kontinuirani dijalog unutar struke, s posebnim naglaskom na vrednovanje jezičnih kompetencija učenika, prilagodbu nastave digitalnom okružju, reformu kurikula te uvođenje inovativnih metoda poučavanja i vrednovanja.
♦ DIJALOG IZMEĐU PRAKSE, STRUKE I ZNANOSTI
Uvodnim su govorima simpozij otvorili Tomislav PALJAK, v. d. ravnatelja AZOO-a, Vinko FILIPOVIĆ, ravnatelj NCVVO-a, te prof. dr. sc. Radovan FUCHS, ministar znanosti i obrazovanja. Vinko je Filipović predstavio rezultate nacionalnih ispita i državne mature te ih usporedio s rezultatima međunarodnih istraživanja (PIRLS, PISA, ICCS), otvorivši tako prostor za argumentiranu raspravu o razvoju jezičnih kompetencija na svim razinama obrazovanja.
♦ JEZIČNE SPOSOBNOSTI – TEMELJ SVAKE PISMENOSTI
O važnosti sustavnoga razvoja jezičnih sposobnosti od najranije dobi govorila je dr. sc. Jelena KUVAČ-KRALJEVIĆ istaknuvši kako se pismenost ne razvija isključivo u školi, već započinje puno ranije – obiteljskim razgovorima, zajedničkim čitanjem i istraživanjem svijeta pisane riječi.
♦ PISANJE – KAKO RAZVIJATI LEKSIČKU RAZNOLIKOST I GUSTOĆU UČENIČKIH TEKSTOVA
Dr. sc. Zrinka JELASKA predstavila je model analize leksičke raznolikosti i leksičke gustoće učeničkih tekstova naglasivši kako su upravo ti pokazatelji ključni za procjenu stvarne jezične kompetencije. Istaknula je kako je sustavno bogaćenje rječnika preduvjet za stvaranje kvalitetnih, koherentnih i sadržajno bogatih tekstova.
♦ NACIONALNI ISPITI I DRŽAVNA MATURA – OGLEDALO JEZIČNIH KOMPETENCIJA
Stručnjaci su iz NCVVO-a sudionicima predstavili postupak izrade zadataka za nacionalne ispite i državnu maturu. Sandra BAŠIĆ i dr. sc. Ivana DUBOVEČAK pojasnile su metodologiju oblikovanja zadataka dok je Tea Krolo istaknula važnost eseja kao alata za procjenu kritičkoga mišljenja i argumentacijskih sposobnosti učenika.
♦ PANEL-RASPRAVA – ULOGA ČITANJA U RAZVOJU KRITIČKOG MIŠLJENJA
Na panel-raspravi, u kojoj su sudjelovali stručnjaci iz prakse i akademske zajednice, raspravljalo se o važnosti sustavnog poticanja čitanja zahtjevnijih tekstova te razvijanja strategija čitanja i kritičkog promišljanja. Sudionici su naglasili da učenike treba voditi procesom dubinskoga čitanja i učiti ih refleksivnom dijalogu o pročitanome.
♦ DVOPISMENI MOZAK U DIGITALNOM DOBU
Prof. dr. sc. Anita PETI-STANTIĆ i dr. sc. Anda BUKVIĆ PAŽIN predstavile su koncept dvopismenoga mozga naglašavajući kako učenici danas moraju razvijati sposobnost snalaženja u dvama svjetovima – klasičnome linearnom tekstu i digitalnome hipertekstu. Zaključile su kako učitelji imaju ključnu ulogu u stvaranju kulture čitanja i poticanju učenika na kritičko i refleksivno čitanje.
♦ MITOVI O MOZGU I UČENJE JEZIKA
Veliku je pozornost privuklo predavanje dr. sc. Martine KNEŽEVIĆ izv. prof., koja je razbila raširene neuromitove o učenju ističući da mozak uči tijekom cijeloga života i da se svi učenici, bez obzira na početne sposobnosti, mogu razvijati u poticajnom i znanstveno utemeljenom nastavnom okružju.
♦ RADIONICE – SPOJ TEORIJE I PRAKSE
Posebna su vrijednost simpozija bile osmišljene radionice tijekom kojih su sudionici zajednički razvijali konkretne nastavne materijale i primjere dobre prakse.
U deset su paralelnih skupina učitelji i nastavnici oblikovali materijale kojim će se koristiti na županijskim stručnim vijećima, čime su osigurali izravnu primjenu spoznaja sa simpozija u svakodnevnoj nastavi.
